Willis Eugene Lamb

Willis Eugene Lamb

Rođenje 12. srpnja 1913.
Los Angeles, Kalifornija, SAD
Smrt 15. lipnja 2008.
Tucson, Arizona, SAD
Državljanstvo Amerikanac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište Stanford,
Sveučilište u Oxfordu,
Sveučilište Yale,
Sveučilište u Arizoni,
Sveučilište Columbia u New Yorku,
Alma mater Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyu
Akademski mentor Robert Oppenheimer
Poznat po Lambov pomak
Laser
Kvantna optika
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1955.)
Portal o životopisima
U pojednostavljenom Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n=2). Prikazana je emisija svjetlosti. Prijelaz elektrona predstavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, valne duljine 656 nm.
Vodikove atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći.

Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar. Diplomirao (1934.) i doktorirao (1938.) na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu. Profesor na sveučilištima Stanford (od 1951. do 1956.), Oxford (od 1956.) i Yale (od 1962.). Istraživao uzajamno djelovanje neutrona i materije, kozmičko zračenje, teoriju beta-raspada i drugo. Za određivanje fine strukture spektra vodika, deuterija i helija (Lambov pomak) i za unaprjeđenje teorije fine strukture atoma s P. Kuschom dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1955.[1]

  1. Lamb, Willis Eugene, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Developed by StudentB