Bijelci

Za porodicu leptira, vidite članak Bijelci (leptiri).

Bijelci
Ilustracija Kavkaske rase

Bijelci (ijek.) ili belci (ek.), jedna od tri glavne ljudske rase, uz mongoloide i negroide, prema danas odbačenoj rasnoj podjeli ljudske vrste. Nazivaju se još i evropoidi i kavkazoidi.

Genetska istraživanja krajem 20. vijeka opovrgnula su postojanje različitih rasa, tako da se danas u naučnom svijetu govori o rasama samo kao nametnutom kulturnom obrascu koji su Evropljani pripisali različitim populacijama za vrijeme svoje teritorijalne ekspanzije od početka 15. vijeka.^[1]

Ako se dakle govori u kategorijama stare klasifikacije Homo sapiensa obzirom na boju kože, i neke druge karakteristike koje su posljedica življenja u određenim klimatskim uvjetima a ne genetike, tada možemo reći da su bijelci danas najraširenija rasa na Zemlji zbog procesa kolonizacije, koji je zapaočeo još za antičke Grčke, tako da su se raširili od Evrope preko Sjeverne Amerike, Australije, Južne Amerike sve do Afrike i Azije u kojima su ipak samo manjina.

Bijelci (pripadnici bijele rase) imaju neke naslijednje tjelesne karakteristike:

• boja kože im je blijeda (iako i među njima ima velikih razlika)
• boja očiju im varira od svijetlo plave do tamno smeđe
• muškarci su dlakavi po prsima, nogama, rukama i bradi
• imaju relativno dugi i uski nos
• imaju relativno uske usnice

Između dva svjetska rata, kad su rasne teorije bile jako en vogue, bila je jako popularna i podjela samih evropeida na osnovu njihovih karakteristika na tri osnovne podskupine;

• sjeverna svijetla skupina: nordidi i paleoevropidi
• srednja skupina (kraćih glava): alpidi, dinaridi i armenidi
• južna temnija skupina (duljih glava): mediteranidi, orijentalidi i indidi

Meyers Blitzov Leksikon koji je u to vrijeme izlazio u Njemačkoj dijelio je evropeide (bijelce) na: nordide, dinaride, mediteranide, alpide, istočnebaltide - ukrajinide, turkide, beduinide i afganide.

1. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu brit