Gagauzija

Autonomna teritorijalna jedinica Gagauzija
gag. Avtonom Territorial Bölümlüü Gagauziya
rum. Unitatea Teritorială Autonomă Găgăuzia
rus. Автономное территориальное образование Гагаузия

Zastava
Glavni grad	Komrat 46°19′N, 28°40′E
Najveći grad	Komrat
Služebni jezici	gagauški, rumunjski i ruski
Vlada Guverner Predsjednik Narodne skupštine	Autonomna regija Moldove Georgij Tabunšik Stepan Esir
Površina	1.832 km² 707 mi²
Stanovništvo	155.700 (2006) [1]
Gustoća stanovništva	85/km²
Nastala	23. 4. 1994.
Himna	Gagauziya Milli Marşı
Državna vjera	pravoslavlje
Valuta	moldavski lej

Gagauzija ili Gagauz-Jeri (gag. Gagauz Yeri = "gagauska zemlja" ili Gagauziya, rum. Găgăuzia, rus. Гагаузия), službeno Autonomna teritorijalna jedinica Gagauzija (gag. Avtonom Territorial Bölümlüü Gagauziya, rum. Unitatea Teritorială Autonomă Găgăuzia, rus. Автономное территориальное образование Гагаузия), je autonomna regija u sastavu Moldove.

Gagauzija je ime dobila po Gagauzima, etničkoj grupi turskog porijekla i pravoslavne vjere koje je Rusko Carstvo naselilo u Besarabiji u prvoj polovici 19. vijeka. Gagauzija je dijelila historijsku sudbinu Besarabije – 1918. je postala dio Rumunjske, 1940. Sovjetskog Saveza da bi pod rumunjskom vlašću bila za vrijemd Drugog svjetskog rata od 1941. do 1944. kada je ponovno postala dio SSSR-a.

U sovjetsko doba Gagauzija je uživala status autonomne regije u okviru Moldavske SSR. 1980-ih, u doba glasnosti, javlja se gagauški nacionalizam, ali on nije usmjeren toliko prema Moskvi koliko prema moldovskoj većini, odnosno političarima koji su krajem 1980-ih i početkom 1990-ih zahtijevali ne samo nezavisnost od SSSR-a, nego i ujedinjenje s Rumunjskom. Gagauzi su se bojali da će pod rumunjskom vlašću biti obespravljeni pa su podržavali opstanak SSSR-a, a 19. 9. 1991. je godine Gagauzija proglasila nezavisnost kao Republika Gagauzija.

Međutim, za razliku od Pridnjestrovlja, Gagauzija zbog toga nije došla u sukob s moldovskom vlašću, djelomično i zbog toga što je dio gagauških zastupnika u moldovskoj skupštini glasao za nezavisnost, odnosno zbog toga što su Gagauzi izrazili želju da ostanu u Moldovi ako se ona ne ujedini s Rumunjskom. U februaru 1994. moldovski predsjednik Mircea Snegur je Gagauziji obećao autonomiju, a nešto kasnije je Moldova donijela novi ustav kojim je Gagauziji priznato pravo na tzv. "vanjsko samoodređenje", odnosno nezavisnost ukoliko Moldova postane dio Rumunjske. 23. 12. 1994. je donesen i posebni zakon kojim je Gagauzija i formalno dobila autonomiju.

1. ↑ [1] Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u Population of the Republic of Moldova. Stand: January 1st, 2996. (in Romanian)