Gali (latinski: Galli, grčki: Γαλάτες [Galátes]) je naziv za kontinentalne keltske narode koji su živjeli u klasičnoj antici, nastanjivali Galiju (područje koje otprilike odgovara današnjoj Francsukoj, Belgiji, Švicarskoj i sjevernoj Italiji), te govorili galskim jezikom.
Suvremeni arheolozi ih povezuju sa latenskom kulturom (5 - 1. vijek pne.). U 3. vijeku pne. Gali su započeli sa serijom migracija i najezdi prema jugu, uključujući galsku invaziju Grčke, koja ih je dovela na istok do Anadolije, gdje su postali poznati kao Galaćani. 50-ih godina pne. ih je u galskim ratovima pokorio Julije Cezar da bi se u doba Rimskog Carstva asimirali u galo-romansku kulturu. Za vrijeme krize 3. vijeka od Rimskog se nakratko otcijepilo zasebno Galsko Carstvo pod Postumom, Markom Aurelijem Marijem i Tetrikom I. Kada su u Galiju za vrijeme Velike seobe naroda došli Franci, galski je već odavno bio zamijenjen vulgarnim latinskim jezikom.