Irski kalendar je u suštini lokalizacija gregorijanskog kalendara, tj. meseci imaju irska imena. Takođe je karakteristično kako su definisana godišnja doba. Ona nisu astronomska (ne počinju tačkama dugo-, kratko- i ravnodnevica, tj. solsticija i ekvinoksa) niti meteorološka (tj. ne počinju 1. marta/ožujka, 1. juna/lipnja, 1. septembra/rujna i 1. decembra/prosinca). Smatra se da su godišnja doba centrirana na astronomskim tačkama ekvinoksa i solsticija (engleska reč za dugodnevicu: midsummer - "sredina leta"), što znači da godišnja doba počinju tačkama na sredokraći između ekvinoksa i solsticija (uporedi sa kineskim kalendarom), čime slede shvatanja starih Kelta, predhrišćanskog porekla. Keltsko poreklo je naročito vidljivo u irskim imenima mnogih meseci: neka imena, npr. za maj/svibanj (Beltaine), avgust/kolovoz (Lughnasadh/Lúnasa) i novembar/studeni (Samhain) su bila imena paganskih keltskih festivala. Pored toga, nazivi za septembar/rujan i oktobar/listopad (Meán Fómhair odn. Deireadh Fómhair) doslovno znače "sredina jeseni" i "kraj jeseni". I hrišćanstvo je ostavilo traga u nazivima irskih meseci: decembar/prosinac je Nollaig što je reč kojom se označava period između Božića i Bogojavljenja.