Back Al-Quds ACE Jerusalem Afrikaans Jerusalem ALS እየሩሳሌም Amharic Cherusalem AN Ierusalem ANG Jeruselem ANN येरुशलम ANP القدس Arabic ܐܘܪܫܠܡ ARC
Jeruzalem
ירושלים (Jerušalajm) القُدس (al-Kuds) | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Nadimak: Kuća svetinja | |||
| Koordinate: 31°47′N 35°13′E / 31.783°N 35.217°E | |||
| Država |  Izrael /  Palestina
| ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Nir Barkat | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 125.156 km² | ||
| - Područje utjecaja | 652 km² | ||
| Visina | 754 | ||
| Stanovništvo (2007.) | |||
| - Grad | 933 100[1] | ||
| - Gustoća | 6,400/km² | ||
| - Područje utjecaja | 1 700 200 | ||
| Vremenska zona | UTC+3 (UTC) | ||
| - Ljeto (DST) | UTC+3 (UTC) | ||
| Poštanski broj | 44 000 | ||
| Pozivni broj | 2 (02) | ||
| Službene stranice www.jerusalem.muni.il | |||
| Karta | |||
| Lua greška in Modul:Location_map at line 522: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Izrael" does not exist. | |||
Jeruzalem ili Jerusalim (hebrejski: יְרוּשָׁלַיִם [Yerushalayim] — Jerušalajm, arapski: القُدس [al-Quds] — el-Kuds), prastari grad na Bliskom Istoku, te grad ključne važnosti za religije Judaizam, Hrišćanstvo i Islam. Broj stanovnika danas je 681.000. Jeruzalem je izrazito kulturno raznovrstan grad sa raznolikim nacionalnim, religijskim i socioekonomskim grupama. Dio grada znan kao Stari Grad je okružen gradskim bedemom i podijeljen na četiri kvarta: židovski, hrišćanski, armenski i muslimanski.
Historija grada seže unazad do četvrtog milenijuma prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova u svijetu[2]. Jerusalem je najsvetiji grad Judaizma i duhovni centar Jevrejskog naroda još od desetog vijeka prije nove ere. Također sadrži određeni broj historijskih lokacija značajnih za Kršćanstvo, a muslimani ga priznaju za treći najsvetiji grad Islama. Iako ima površinu od svega 0,9 kvadratnih kilometara [3] Stari grad (Jerusalema) je dom historijskim mjestima od velike važnosti za tri najveće svjetske monoteističke religije (između ostalih Džamija al-Aqsa, Zapadni zid (tzv. Zid plača), i Crkva svetog Groba). Stari grad, mjesto svjetskog naslijeđa, je tradicionalno podijeljen na četiri dijela: Armensku, Kršćansku, Jevrejsku i Muslimansku četvrt. Stari grad je nominovan za uvrštavanje na listu Mjesta svjetskog naslijeđa koja su u opasnosti od uništenja. Na ovu listu ga je nominovala država Jordan 1982. godine. U toku svoje historije grad je bio uništen dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta, a 44 puta je bio zauziman.
Status grada je pod velikim nesuglasicama. Od primirja 1949. godine između Izraela i Jordana tzv. Zelena Linija presijeca grad. Nakon pobjede u Šestodnevnom Ratu 1967. godine Izrael kontroliše cijeli grad te ga zvanično prisvaja. Po Izraelskom Jeruzalimskom zakonu, Jeruzalem je glavni grad države Izrael i centar je Jeruzalemskog okruga. Također je sjedište državne uprave te uobičajeno služi kao glavni grad Izreala. Mnoge države ne priznaju izraelsko prisvojenje grada ili dijelova grada te podržavaju svoj stav s tim što zadržavaju svoje ambasade u Tel Avivu ili tek u predgrađu Jeruzalema. Palestinci također smatraju čitav ili dio Jerusalima glavnim gradom buduće Palestine. Izraelska aneksija Jerusalema je više puta osuđivana od strane Ujedinjenih Nacija [4][5]. Palestinci su proglasili Istočni Jerusalem za glavni grad svoje buduće države [6]. U skladu sa rezolucijom Ujedinjenih Nacija 478. (usvojena 1980. godine) najveći broj ambasada je preseljen iz ovog grada, iako neke od država (kao SAD) još uvijek posjeduju zemlju u gradu namijenjenu smještaju ambasade, kada bude postignut eventualni konsenzus međunarodne zajednice o tome.
- ↑ „40th Anniversary of the Reunification of Jerusalem”. Israel Ministry of Foreign Affairs. 2007-05-16. Pristupljeno 19.5. 2007.
- ↑ Jewish Virtual Library - Timeline for the History of Jerusalem
- ↑ Kollek, Teddy (1977). "Afterword". in John Phillips. A Will to Survive - Israel: the Faces of the Terror 1948-the Faces of Hope Today. Dial Press/James Wade. "about 225 acres (0.91 km2)"
- ↑ Jewish Virtual Library United Nations Security Council Resolution 252
- ↑ „Resolution 298 of 25 September 1971”. Arhivirano iz originala na datum 2009-03-30. Pristupljeno 2015-04-16.
- ↑ „Segal, Jerome M. - Negotiating Jerusalem 1997”. Arhivirano iz originala na datum 2006-05-14. Pristupljeno 2015-04-16.