Kazahstan

Қазақстан Республикасы (Qazaqstan Respūblīkasy) Республика Казахстан (Respublika Kazahstan) Republika Kazahstan
Zastava Grb
Himna: "Himna Republike Kazakstan"
Glavni grad	Nursultan
Službeni jezici	kazaški i ruski
Leaders
• Predsjednik	Kassym-Jomart Tokayev (Қасым-Жомарт Тоқаев)
• Premijer	Oljas Bektenov (Олжас Бектенов)
Utemeljenje	Od Sovjetskog Saveza 16. prosinca 1991.
Površina
• Vode (%)	1,8
Stanovništvo
• Popis iz 2015	17.417.447 (57.)
• Gustoća	6 /km2
Valuta	tenge
Vremenska zona	+4 do +6
Pozivni broj	+7
ISO 3166 kod	[[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]]
Veb-domena	.kz

Kazahstan (kazaški Qazaqstan [qɑzɑqˈstɑn], ruski Казахстан [kəzɐxˈstan]; službeno Republika Kazahstan, kazaški Qazaqstan Respublikasy, ruski Республика Казахстан), država smještena na području Evroazije. Sa površinom od 2.727.300 km², po veličini je deveta u svijetu, dok je najveća od svih zemalja koje nemaju izlaz na more. Graniči sa Rusijom, Kinom, Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom, a na zapadu izlazi na Kaspijsko jezero. Glavni grad je Nursultan, koji je to postao 1997. godine, do kad je glavni grad bila Alma Ata, koja je inače najveći kazahstanski grad.

S obzirom na svoju veličinu, Kazahstan ima vrlo različite tipove terena, od prostranih nizija, preko visoravni, stepa, tajgi, stjenovitih kanjona, brda, delti do pustinja i visokih planina čiji su vrhovi stalno pod snijegom. Sa 16,4 miliona stanovnika (prema popisu iz 2009. godine), ova zemlja je 62. u svijetu u toj kategoriji, a sa gustinom od 6 stanovnika po kilometru kvadratnom, spada u najrjeđe naseljene zemlje svijeta.

Veći dio historije prostor današnjeg Kazahstana su naseljavala nomadska plemena. Do 16. vijeka su se formirali Kazasi kao zasebna grupa, sastavljena od tri horde. Rusi na ovaj prostor prvi put dolaze u 18. vijeku, a do sredine 19. vijeka već je cijeli Kazahstan postao dijelom Ruskog Carstva. Nakon Oktobarske revolucije 1917. i Ruskog građanskog rata koji je uslijedio, teritorij Kazahstana nekoliko puta biva reorganiziran da bi 1936. godine bila osnovana Kazaška SSR u okviru SSSR-a. Tokom 10. vijeka Kazahstan je bio mjesto mnogih sovjetskih projekata, kao što su Hruščovljeva "Djevičanska polja", zatim kosmodrom u Bajkonuru, te "Poligon" u Semipalatinsku, primarna sovjetska lokacija za testiranje nuklearnog oružja.

Kazahstan je proglasio nezavisnost 16. decembra 1991. godine, kao posljednja sovjetska republika koja je to uradila. Dotadašnji komunistički lider Nursultan Nazarbajev postao je prvi i dosad jedini predsjednik Kazahstana. Nakon sticanja nezavisnosti ova država vodi umjerenu vanjsku politiku, te pokušava razviti svoju ekonomiju, posebno hemijsku industriju. Dok se privredni imidž zemlje u svijetu poboljšava, predsjednik Nazarbajev ima jaku kontrolu nad državnom politikom. Ipak, međunarodni ugled se polako gradi. Kazahstan se već sada smatra za vodeću zemlju centralne Azije. Ova država je član mnogih međunarodnih organizacija uključujući: UN, Partnerstvo za Mir, ZND i Šangajsku Organizaciju za Saradnju. 2010. godine će Kazahstan predsjedavati OSCE-om.

Kazahstan je etnički i kulturno vrlo raznolik, što je dobrim djelom posljedica masovnih deportacija u SSSR-u za vrijeme Staljinove vladavine. Kazasi su najbrojniji narod. Dozvoljene su vjerske slobode, pa postoji nekoliko različitih religija koje se praktikuju ovdje. Po broju vjernika najzastupljeniji je Islam. Kazaški je državni jezik, ali se uz njega i ruski koristi kao službeni u državnim institucijama.