Kohorta

Ovaj članak je dio serije:

Oružane snage Drevnog Rima
800. pne. – 476. n.e.

Strukturna historija
Rimska vojska (Tipovi jedinica i činovi, legije,
pomoćne snage, Generali, Limitanei, Comitatenses)
Rimska mornarica (Flote, Admirali)
Historija pohoda
Popis ratova i bitaka
Odlikovanja i kazne
Tehnološka historija
Vojno inženjerstvo (castra,
Opsadne sprave, Lukovi, Ceste/putevi)
Osobna oprema
Politička historija
Strategija i taktika
Pješadijske taktike
Granice i fortifikacije (limes,
Hadrijanov zid)

Kohorta je u vrijeme Antičkog Rima bila vojna jedinica koja je funkcionirala kao dio legije. U sastavu jedne kohorte obično je bilo oko 480 legionara uključujući i šest centuriona kao komandire šest centurija koje su činile jednu kohortu. Veličina jedne centurije iznosila je 80 ljudi. U jednoj legiji bilo je deset kohorti a prva je bila dvostruko veća od ostalih devet, odnosno, broj legionara u prvoj kohorti iznosio je oko 900.

Sama riječ potiče od latinske riječi cohors (dvorište) koja je prvobitno označavala zatvoren prostor, zabran (za životinje) a kasnije poprimila i druga značenja: "tjelohranitelj", "gospodstvo" itd.


Developed by StudentB