Komunizam

Komunizam je besklasno društvo bez aparata represije - države, ali se pod taj pojam laički koristiti ne samo za opisivanje tog budućeg socijalno-ekonomskog sistema, već i za marksističku teoriju, za ideologije koje podržavaju besklasni sistem (i.e. anarhizam), za socijalizam općenito, te političke i sindikalne pokrete koji se bore za socijalnu pravdu te pokušavaju sprovesti uvođenje socijalizma na putu prema komunizmu.

Komunizam su definirali Karl Marx i Friedrich Engels 1848. u knjižici sa naslovom "Manifest Komunističke partije" koja je bila prvo objavljena u Londonu. Komunistički manifest je definirao utopiju - komunizam gde svi rade i uzimaju prema svojim potrebama, a u takvom društvu ne postoji privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, a funkcija države polako odumire. Mnoge ideje koje su Marx i Engels izneli nisu bile nove i one su se pojavile prije u dijelima Platona ("Država"), te u dijelu sir Thomasa Morea ("Utopija"), no oni su uskadili te ideje sa tadašnjim vremenom i shvaćanjima.

Komunistički manifest je nastao iz kritike tadašnjeg kapitalističkog društva i rastuće industrijalizacije u Europi i u SAD. Komunistički manifest je doveo do stvaranja komunističkih pokreta u mnogim zemljama, i u ranom 20. stoljeću je postala osnova boljševizma i Treće internacionale. Ideje komunizma u interpretaciji Vladimira Iljiča Lenjina dovele su do stvaranja Sovjetskog saveza i kasnijem rasprostranjenju socijalizma kao državnog poretka u mnogim zemljama svijeta (Državni socijalizam, vidi Popis socijalističkih država).

Kao društveni poredak, komunizam nije postignut ni u jednoj dosadašnjoj zemlji (v. marksističko-lenjinistička država, državni socijalizam i državni kapitalizam).