Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku historiju, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Samo pleme dijeli se na klanove kroz koje su uspostavljeni zakoni o braku, kroz egzogamne polovice i postojanja određenog sistema srodstva.
Konfederacija nastaje ujedinjavanjem, obično slabijih plemena, u veću zajednicu zbog obrane ili teritorijalne ekspanzije. Najbolji su nam primjeri za to konfederacije Irokeza i Asteka , što je obradio i L. H. Morgan.
Ekspanzije plemena mogu dovesti i do cijepanja plemena na lokalne grupe, koje se kasnije osamostale, odrode, ili akulturiraju među nekim drugim zajednicama. Savez plemena dovodi do stvaranja središnje vlasti (vijeće poglavica), središnje politike koja brine o cjelokupnoj zajednici: uspostava mira, objava rata, obrana teritorija ili ekspanzija.
Suvremeni evropski narodi kao i neka domorodačka 'plemena' pokazuju kako plemenski savezi stvaraju i uspostavljaju ono što zovemo država. Postoji 1) obrana granica prema drugim skupinama izvana; 2) Jedan ili više srodnih dijalekata; 3) Plemenski zakon koji prisiljava pojedinca da se vlada prema njemu, inače će biti sankcioniran određenim kaznama, pa i samom progonu iz zajednice.
Suvremeni narodi nastali su ujedinjavanjem lokalnih plemena pod jednu vrhovnu vlast, od kojih bi obično najjača skupina nametnula ostalima svoje ime. To se dogodilo na primjer sa Poljacima, gdje je plemensko ime nametnuto cijeloj zajednici i državi.