Sarajevski atentat

Za ostala značenja, vidi Sarajevski atentat (razvrstavanje).

Sarajevski atentat
Ilustracija atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju Čotek u Sarajevu. (Achille Beltrame, La Domenica del Corriere, 12. jula 1914.) .
Lokacija	Sarajevo Austro-Ugarska (danas BiH)
Datum	28. lipnja 1914.
Meta	Nadvojvoda Franjo Ferdinand
Vrsta napada	politički motivirani atentat
Oružje	pištolj
Mrtvih	2
Počinitelj	Gavrilo Princip
Osumnjičeni počinitelj(i)	Mlada Bosna
Broj suučesnika	7

Sarajevski atentat je naziv za niz napada u kojima je 28. juna 1914. u Sarajevu, glavnom gradu tada okupirane Bosne i Hercegovine, mladi pobunjenik Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu vojvotkinju Sofiju Čotek.

Ovaj događaj se smatra jednim od ključnim u svjetskoj povijesti jer je poslužio Austrougarskoj kao povod za objavu rata Srbiji koja je odbila ultimatum iste što je kumuliralo izbijanjem Prvog svjetskog rata.

Atentat je planirala i pripremila skupina mladića iz revolucionarne organizacije Mlada Bosna koji su imali za cilj oslobađanje Bosne i Hercegovine od austrougarske vlasti i uspostavljanje zajedničke južnoslovenske odnosno jugoslovenske države. Među njima bio je i Gavrilo Princip, izvršitelj atentata. Urotnike je predvodio šef srpske obavještajne službe Dragutin Dimitrijević, njegova desna ruka major Vojislav Tankosić i špijun Rade Malobabić. Tankosić je naoružavao i obučavao izvršioce napada, a Malobabić im je omogućavao pristup tajnim rutama i mrežom sigurnih kuća koje su srpski agenti koristili za ubacivanje špijuna i oružja u Austrougarsku.

Atentatorima i ključnim članovima tajne mreže suđeno je u oktobru 1914. u Sarajevu. Optuženo je ukupno 25 osoba. Svih šest atentatora, osim Mehmedbašića, u trenutku atentata imalo je manje od 20 godina. Dok su članovi skupine pretežno bili Srbi, među optuženim bila su i četiri Hrvata, a svi su bili austrougarski državljani, nijedan nije imao državljanstvo Srbije. Princip je proglašen krivim za ubistvo i veleizdaju; premlad da bi bio pogubljen, osuđen je na 20 godina zatvora, dok su ostala četvorica atentatora takođe osuđena na zatvorske kazne. Petorica starijih optuženika je osuđena na smrt vješanjem. Veliki dio onoga što se zna o atentatu potječe iz informacija dobivenih na tim suđenjima.