Back Oekraïners Afrikaans Ucraineses AN أوكرانيون Arabic اوكرانيين ARZ Украинал AV Ukraynalılar Azerbaijani اوکراینالی‌لار AZB Украиндар Bashkir Okrainėitē BAT-SMG Украінцы Byelorussian

Ukrajinci

Ukrajinci
(українці)
Poznati Ukrajinci
Ukupno pripadnika
> 50 milijuna (2009.)[1]
Značajna područja naseljavanja
 Ukrajina 37,541.700 [2]
 Rusija 2.942.961 [3]
 Kanada 1.209.805 [4]
 Brazil 1,190.000
 SAD > 890.000 [5]
 Kazahstan > 550.000 [6]
 Moldavija > 375.000 [7]
 Argentina 305.000 [8]
 Belorusija 248.000 [9]
 Paragvaj 130.000 [10]
 Njemačka > 128.100 [10]
 Italija > 107.118 [11]
 Španija > 69.081 [12]
 Portugal > 66.048 [13]
 Rumunija 61.350 [14]
 Latvija 55.199 [15]
 Slovačka 55.000 [16]
 Kirgistan 50.442 [17]
 Poljska 40.000 [18]
 Turska 35.000 [14]
 Australija 33.960 [19]
 Azerbajdžan 30.000 [20]
 Litvanija 22.488 [21]
 Estonija 22.300 [22]
 Grčka 14.149 [23]
 Hrvatska 1.878 [24]
Ostatak svijeta > 200.000
Jezik
ukrajinski, ruski (manjina)
Vjera
Pravoslavci (73%) - Grkokatolici (15,8%) - Protestanti (2,4%)
- Ostali (2,1%)
Napomena: neslužbeno dio populacije sebe smatra ateistima.
Izvor: Institut Razumkov, Kijev, 2006.[25]
Povezane etničke grupe
Slaveni, Istočni Slaveni

Bjelorusi, Rusi, Poljaci

Ukrajinci (ukr. українці, ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao Rusini (ukr. русини, rusyny; lat. Ruteni), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.[26]

Ukrajinska glazbenica Anastazija Petryk (2012.)
Ukrajinski pisac Jurij Andruhovič (2011.)
Kanadska glumica ukrajinskog porijekla Katheryn Winnick (2009.)

Konsolidacija: Ukrajinci pripadaju grupi slavenskih naroda s izraženijim srednjoeuropskim mentalitetom koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda, još je od antičkog razdoblja stvarala njihovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: starogrčkim i skandinavskim.[27][28] Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja Kijevske Rusi te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.[29]

Genetska istraživanja: Ukrajinci su iz više razloga duže vrijeme među brojnim narodima bili velika nepoznanica, a o njima se pisalo uglavnom iz ruskih izdanja tiskanih za vrijeme bivšeg SSSR-a. U 2012. godini emitiran je dokumentarni film »DNK – portret nacije« u kojem se napravila stručna analiza o genetskom porijeklu etničkih Ukrajinaca. Niz priznatih ukrajinskih i njemačkih znanstvenika ustanovilo je da etnički Ukrajinci (ne ukrajinski građani) imaju najčvršću vezu s takozvanim Antičkim Arijevcima za koje se smatra da su imali svoje središte u južnoj Ukrajini. Ista istraživanja su potvrdila specifičnu vezu sa skandinavskim narodima te još nekoliko zanimljivosti koje je ukrajinska (sovjetska) javnost pred već poznatim tezama duže vrijeme ignorirala.[30][31]

Kolonizacija: Uz primjetno poštovanje prema prirodi i njezinim blagodatima, treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno imale uvažavan status i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave Sovjetskog Saveza. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima, te su izrazito ponosni na svoju nacionalnu kulturu, koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama, smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.[32] Proces rusifikacije tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na svjetonazor ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon Staljinove represije naknadano naseljavana ruskim stanovništvom.[33]

Vrijednosti: S obzirom da su prostore Ukrajine kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od staroiranskih Skita i Sarmata, zatim turkijskih Pečenega te Grka, Balta, Kelta, Gota i Vikinga, pa do Tatara, Litavaca, Poljaka i Rusa, Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja.[34] Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara Petra I. u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak sovjetskoj iz 20. stoljeća. Ukrajinci su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu Kijevske Rusi ili gotovo demokratskog u Zaporoškoj Republici,[35] ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja.

Obrazovanje: Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman Pilip Orlik zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u Europi, što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.[36] Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom Europe.[37] Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj demokratskog društva.[38]

  1. ↑ „The Ukrainian World Congress: 20mln Ukrainians living abroad (2009.)”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-05. Pristupljeno 2016-04-26. 
  2. ↑ „Popis 2001.”. Arhivirano iz originala na datum 2004-10-31. Pristupljeno 2016-04-26. 
  3. ↑ Rusija (2001.)
  4. ↑ „Kanada (2001.)”. Arhivirano iz originala na datum 2008-05-30. Pristupljeno 2016-04-26. 
  5. ↑ SAD
  6. ↑ Kazahstan (2005.)
  7. ↑ „Moldavija” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-07. Pristupljeno 2016-04-26. 
  8. ↑ „Argentina” (španjolski). Ucrania.com. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-28. Pristupljeno 2016-04-26. 
  9. ↑ „Bjelorusija” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2015-10-15. Pristupljeno 2016-04-26. 
  10. ↑ 10,0 10,1 „Startseite” (engleski). Statistisches Bundesamt Deutschland. 
  11. ↑ „Cittadini Stranieri. Popolazione residente per sesso e cittadinanza al 31 Dicembre 2005. Italia - Tutti i Paesi.” (talijanski). Statistiche demografiche ISTAT. 2005.. 
  12. ↑ Instituto Nacional de Estadística: Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2007. Datos provisionales. [1] Arhivirano 2007-04-26 na Wayback Machine-u.
  13. ↑ „Imigrantes do Leste” (portugalski). Imigrantes. Arhivirano iz originala na datum 2007-10-12. Pristupljeno 2016-04-26. 
  14. ↑ 14,0 14,1 „Recensamant Romania 2002” (rumunjski). Agentia Nationala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii. 2002.. Arhivirano iz originala na datum 2007-05-13. Pristupljeno 2016-04-26. 
  15. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-22. Pristupljeno 2016-04-26. 
  16. ↑ „Slovačka” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2020-04-07. Pristupljeno 2007-08-05. 
  17. ↑ [https://web.archive.org/web/20081202111218/http://life.undp.kg/main1.html „National LIFE Strategy for Phase IV in Kyrgyzstan and Workplan for 2001-2004”] (engleski). Life. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-02. Pristupljeno 2016-04-26. 
  18. ↑ „Poland: Stock of foreigners (selected components) by major citizenships, 2000.” (engleski). emz-berlin.de. 2004.. 
  19. ↑ "Ancestry by Birthplace of Parent(s) Arhivirano 2004-10-28 na Wayback Machine-u" Australia: 2001 Census. 2001.
  20. ↑ I. Umudlu (2001.). [http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html „Azerbaijan has preserved its `unique country' image because of the population's ethnic composition”] (engleski). Ayna. Eurasianet. Pristupljeno 2007-08-05. 
  21. ↑ „Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)” (engleski). emz-berlin.de. 2001.. 
  22. ↑ „Estonia” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2009-04-12. Pristupljeno 2016-04-26. 
  23. ↑ "Data on immigrants in Greece, from Census 2001, Legalization applications 1998, and valid Residence Permits, 2004 Arhivirano 2007-12-01 na Wayback Machine-u" migrantsingreece.org.
  24. ↑ DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku
  25. ↑ „Institut Razumkov, Kijev, 2006.”. Arhivirano iz originala na datum 2016-11-23. Pristupljeno 2016-04-26. 
  26. ↑ „Как русины стали украинцами”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-07. Pristupljeno 2016-04-26. 
  27. ↑ Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм
  28. ↑ Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ
  29. ↑ G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)
  30. ↑ Dokumentarni film DNK - portret nacije; ДНК - портрет нації (ukr.)
  31. ↑ „Recenzija dokumentarnog filma (rus.) - «Арийский стандарт»?, Юрий Рудницкий”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2016-04-26. 
  32. ↑ Державність і культура
  33. ↑ Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger
  34. ↑ Н. М. Яковенко: Політична культура еліт
  35. ↑ The name of the Ukrainian Cossack state, which existed from 1648 to 1782.
  36. ↑ Cossack statesman and hetman-in-exile.
  37. ↑ Релігія і церква (О.П.Моця)
  38. ↑ The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.

Developed by StudentB