Dendrohronologija

Godišnji "prstenovi" (godovi) kod bora
Bušilica za uzimanje dendrohronoloških uzoraka i brojanje godova
Prstenovi rasta bristolskom zoološkom vrtu, Engleska. Svaki prsten odgovara jednoj godini prirasta; vanjski prstenovi, blizu kore, najmlađi su

Dendrohronologija (grč. δένδρον - dendron = drvo + χρόνος - hrónos = vrijeme + -λογία – logia = nauka) – datiranje godovima, „godiranje“ – je nauka koja primjenjuje naučni metod datiranja na osnovu prstenova na poprečnom presjeku stabla (prstenova rasta, godova) za tačno određivanje u kojo su se godini formirali. Kao i njihovo datiranje ono može dati podatke za dendroklimatologiju, odnosno proučavanje klime i atmosferskih prilika tokom različitih perioda u historiji posmatranog drveta.[1]

Dendrohronologija je korisna za određivanje precizne starosti uzoraka, posebno onih koji su prekasni za radiokarbonsko datiranje, koji uvijek daju raspon, a ne tačan datum, da bi bili sasvim tačni. Međutim, za precizno datiranje smrti stabla potreban je potpuni uzorak do ivice, koji većina obrezane građe neće pružiti. Također daje podatke o vremenu zbivanja i stopama promjena u okruženju (najizraženije klime), a također i u drvu koje nalazimo u arheologiji ili umjetničkim i arhitektonskim djelima, poput starih ploča za slikanje. Upotrebljava se i kao provjera u dariranje radiougljikom koji služi za kalibriranje dobi ugljikovodika.[2]

Apsolutno datiranje, odnosno određivanje tačnih hronoloških podataka o objektu ili grupi objekata bilo je moguće tek početka 20. stoljeća kada su pronađene različite metode pomoću kojih se to moglo utvrditi. Tako je ostvaren egzaktan hronološki pristup arheološkim ostacima, koji je uticao na povećan interes, ne samo arheologa, već i naučne zajednice uopće, da je od fragmenata prošlosti moguće napraviti cjelinu. Razvoj ovih metoda također je povezao arheologiju s drugim naukama, psebno sa biologijom i geofizikom i geologijom, čija su se dostignuća počela uveliko primenjivati u razvoju novih naučnih protokola.

Pored radiokarbonskog datiranja koji je najpoznatiji i u popularnom komuniciranju, jedan od najvažnijih metoda posigurno je dendroarheološki.

  1. ^ Grin K. (2003) [https://web.archive.org/web/20130123100909/http://www.staff.ncl.ac.uk/kevin.greene/wintro/ Arhivirano 23. 1. 2013. na Wayback Machine Archeology: An Introduction - The Online Companion
  2. ^ Grissino-Mayer Henri D. (2016): The Science of Tree Rings: Principles of Dendrochronology. Department of Geography, The University of Tennessee [http://web.utk.edu/~grissino/principles.htm%7Chttps://web.archive.org/web/20161104042215/http://web.utk.edu/~grissino/principles.htm[mrtav link]

Developed by StudentB