Populacija

Populacija (latinski: populus: narod) je osnovna biološka jedinica grupne promjenljivosti – prirodni oblik postojanja praktično svih vrsta živih bića i osnovna cjelina evolucijskih procêsâ. Zanemarujući rijetke izuzetke, populacija se, u biološkom smislu, definiše kao prostorno i vremenski ograničena grupa istovrsnih organizama koji su primarno povezani sistemom reprodukcijskim odnosa. Potrebno je, međutim, istaknuti da u primjeni na izvjesne posebne primjere ova opća definicija nailazi na određene poteškoće.^[1][2][3]

Savremena nauka populacije opisuje sa dva osnovna polazišta – u biološkom i statističkom smislu. Biološki gledano, populaciju možemo shvatiti kao prostorno i vremenski relativno jasno ograničen sistem sklapanja reproduktivnih veza. Uobičajeno je da se takve grupe jedinki označavaju terminom lokalna populacija.^[4][5][6]

Kada je riječ o ljudskim populacijama, s obzirom na stupanj zatvorenosti lokalne populacije, odnosno zavičajne vezanosti i migracijske aktivnosti stanovništva, postoje značajne razlike između seoskih (ruralnih) i gradskih (urbanih) sredina. Tako, naprimjer, u različitim dijelovima svijeta, susrećemo gotovo apsolutno zatvorene ruralne populacije, tj. takve lokalne populacije u kojima je ogromna većina do sada registrovanih brakova sklopljena među osobama iste zavičajne pripadnosti. Takve ljudske grupe mogu biti primjer biološki tipičnih populacija. Istovremeno, u urbanom stanovništvu je veoma teško definirati granice lokalne populacije. Praktično, ona je difuzno uklopljena u sistem populacija određenih užih i širih regiona. Na taj način postoji teorijska mogućnost održavanja reproduktivnih veza među svim dijelovima svjetskog stanovništva, pa se biološki pojam populacije može odnositi i na cjelokupno čovječanstvo.^[2][7]

U standardnom statističkom smislu, bilo koju grupu slučajno ili selektivno posmatranih ljudi (proučavani uzorak) možemo nazvati populacijom. Rezultate takvih zapažanja i analiza treba, međutim, jasno razlučiti od odgovarajućih podataka reprezentativnog karaktera i, po mogućnosti, povezati ih sa stvarnim ili mogućim stanjem u prirodnom sistemu reproduktivnih odnosa. Kako u biološkom tako i u statističkom smislu, pod populacijom se podrazumijeva i svjetsko stanovništvo (pučanstvo) u cjelini ili u određenim područjima; (de)populacijom se, također, označavaju i procesi naseljavanja, odnosno raseljavanja posmatranih regiona i rasta sveukupnog čovječanstva ili njegovih pojedinih dijelova.

1. ^ Cavali-Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The genetics of human populations. Dover PublicTIONS, Inc., Mineola, New York, ISBN 0-486-40693-8.
2. ^ ^{a b} Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
3. ^ Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.
4. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
5. ^ Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7
6. ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2
7. ^ Rischer C. E., Easton T. A. ( 19956): Focus on human biology. HarperCollins College Publishers, New York, ISBN 0-06-501796-X.