Dejtonski sporazum

Dejtonski sporazum
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
Sjede sa lijeva na desno: Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.
Sjede sa lijeva na desno: Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.
VrstaMirovni sporazum
Kontekst(i)Rat u Bosni i Hercegovini
Izrađen10. august 1995. (1995-08-10)
Potpisan14. decembar 1995. (1995-12-14)[1]
LokacijaVazduhoplovna baza Wright-Patterson, Dayton, Ohio, Sjedinjene Američke Države
Pariz, Francuska
Strane Savezna Republika Jugoslavija
Republika Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Svjedočili:
Sjedinjene Američke Države
Francuska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Njemačka
Rusija
Evropska unija[2]
PotpisniciSjedinjene Američke Države Bill Clinton
Republika Bosna i Hercegovina Alija Izetbegović
Hrvatska Franjo Tuđman
Savezna Republika Jugoslavija Slobodan Milošević
Francuska Jacques Chirac
Ujedinjeno Kraljevstvo John Major
Njemačka Helmut Kohl
Rusija Viktor Černomirdin
Evropska unija Felipe González
Jezici[3]

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat i kao Dejtonski mirovni sporazum ili Dejtonski sporazum, kolokvijalno poznat kao Dejton (Dayton), mirovni je sporazum postignut u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson blizu Daytona (Ohio), Sjedinjene Američke Države, a finaliziran 21. novembra 1995. i formalno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995.[4] Ovim sporazumima okončan je rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao tri i po godine, koji je bio dio mnogo većih jugoslavenskih ratova.

Zaraćene strane pristale su na mir i jedinstvenu suverenu državu poznatu kao Bosna i Hercegovina koja se sastoji od dva dijela (entiteta), Republike Srpske nastanjene većinom Srbima i Federacije Bosne i Hercegovine nastanjene uglavnom Hrvatima i Bošnjacima. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Sporazum je kritikovan zbog stvaranja neefikasnih i nezgrapnih političkih struktura i učvršćivanja etničkog čišćenja iz prethodnog rata.[5][6]

  1. ^ "15 years ago, Dayton Peace Accords: a milestone for NATO and the Balkans". NATO. 14 December 2010. Arhivirano s originala, 17 February 2020. Pristupljeno 18 July 2015.
  2. ^ "Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina". www1.umn.edu. 30 November 1995. Pristupljeno 16 January 2016.
  3. ^ "The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina" (PDF). osce.org. OSCE. 14. 12. 1995. Pristupljeno 23. 11. 2024.
  4. ^ "Dayton Peace Accords on Bosnia". US Department of State. 30 March 1996. Arhivirano s originala, 22 May 2011. Pristupljeno 19 March 2006.
  5. ^ Levene, Mark (2000). "The Limits of Tolerance: Nation–State Building and What It Means for Minority Groups". Patterns of Prejudice. 34 (2): 19–40. doi:10.1080/00313220008559138. Consider, instead, one contemporary parallel, Bosnia: the degree to which the international community via the Owen-Vance plan, or even the later Dayton accord, actively promoted or endorsed the destruction of a multi-ethnic society; the degree to which it helped to facilitate the creation of a greater Serbia or an enlarged Croatia; the degree to which it was, at the very least, an accessory after the fact to both 'ethnic cleansing' and sub-genocide.
  6. ^ Malik, John (2000). "The Dayton Agreement and Elections in Bosnia: Entrenching Ethnic Cleansing through Democracy". Stanford Journal of International Law. 36: 303.

Developed by StudentB