Back Естониа Abkhazian Èstonia ACE Эстоние ADY Estland Afrikaans Estland ALS Эстония ALT ኤስቶኒያ Amharic Estonia AMI Estonia AN Ēstland ANG

Estonija

Republika Estonija
Eesti Vabariik (estonski)
Himna: "Mu isamaa, mu õnn ja rõõm"
Glavni grad
i najveći grad
Tallinn
59°25′0″N, 24°45′0″E
Službeni jeziciestonski jezik
VladaUnitarna parlamentarna republika
Alar Karis
• Premijer
Kristen Michal
LegislaturaRiigikogu
Nezavisnost 
od Rusije
12. travnja 1917.
24. veljače 1918.
• Priznata
2. veljače 1920.
• Okupacija
1940. – 1991.
• Reuspostava
20. kolovoza 1991.
• Članstvo u EU
1. svibnja 2004.
Površina
• Ukupno
45.227 km2 (129.)
• Vode (%)
4.45%
Stanovništvo
• Procjena za 2020.
1,328,976 (157.)
• Gustoća
28 /km2 (149.)
BDP (PPP)procjena za 2020. 
• Ukupno
$49.644 mlrd.
• Per capita
$37,605 (43.)
BDP (nominalni)procjena za 2020. 
• Ukupno
$32.742 mlrd.
• Per capita
$24,802 (35.)
Gini (2018.)30.6
srednji
HDI (2018.)0.882
jako visok (30.)
Valutaeuro (EUR)
Vremenska zonaUTC+2 (EET)
• Ljeti (DST)
UTC+3 (EEST)
Pozivni broj+372
Veb-domena.ee

Estonija (estonski: Eesti), službeno Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik), država je smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija ima kopnene granice s Rusijom (338.6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom preko Finskog zaljeva, a na zapadu sa Švedskom preko Baltičkog mora.[1] Teritorij Estonije sadrži se od kopna i ukupno 2,222 otoka u Baltičkom moru,[2] što daje ukupnu površinu od 45,227 km2, od čega 2,839 km2 otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveći su urbani centri u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik.

Teritorij moderne Estonije naseljen je od barem 9,000 godina p.n.e. Drevni Estonci bili su među posjednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u XIII. vijeku. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem XIX. i početkom XX. vijeka dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo nezavisnošću od Rusije nakon kratkog rata za nezavisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tokom tzv. Doba šutnje. Tokom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila meta ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon faktičnog gubitka nezavisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u egzilu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom nezavisnosti 20. kolovoza 1991. godine.

Suverena država Estonija je unitarna parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. S populacijom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenske zone, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.[3]

Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine.[4] Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja,[5] a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja[6] te slobode medija.[7] Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo,[8] besplatno obrazovanje[9] te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a.[10] Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta,[11] Estonija je 2005. godine postala prva zemlja koja je održala izbore preko interneta te, od 2014. godine, prva zemlja koja je uvela e-boravište.

  1. ↑ „Estonian Republic”. Arhivirano iz originala na datum 21 July 2011. Pristupljeno 21 July 2011. . Official website of the Republic of Estonia (in Estonian)
  2. ↑ Matthew Holehouse Estonia discovers it's actually larger after finding 800 new islands The Telegraph, 28 August 2015
  3. ↑ „Gallery: Estonia gains non-permanent UN Security Council seat”. ERR News (ERR). 7 June 2019. Pristupljeno 7 June 2019. 
  4. ↑ „Estonian Economic Miracle: A Model For Developing Countries”. Global Politician. Arhivirano iz originala na datum 28 June 2011. Pristupljeno 5 June 2011. 
  5. ↑ „2015 Human Development Report”. United Nations Development Programme. 2015. Pristupljeno 14 December 2015. 
  6. ↑ „Asian countries dominate, science teaching criticised in survey”. Yahoo. Arhivirano iz originala na datum 2020-08-15. Pristupljeno 2020-08-31. 
  7. ↑ „Press Freedom Index 2016”. Reports Without Borders. Pristupljeno 29 May 2016. 
  8. ↑ Comparing Performance of Universal Health Care Countries, 2016 Fraser Institute
  9. ↑ Estonia OECD 2016.
  10. ↑ „Which countries are most generous to new parents?”. The Economist. Pristupljeno 28 October 2016. .
  11. ↑ „Welcome to E-stonia, the world's most digitally advanced society”. Wired. Pristupljeno 20 October 2018. 

Developed by StudentB